Oglas

I na koga se odnosi

Društvene mreže kao uslov za ulazak u SAD: Šta stoji iza Trumpove nove mjere

author
Al Jazeera
12. dec. 2025. 11:54
2018-01-04T110355Z_310989733_RC1AE836DAC0_RTRMADP_3_TRUMP-EFFECT-IMMIGRATION
REUTERS/Carlos Barria/File Photo

Sjedinjene Američke Države planiraju da od određenih posjetilaca zatraže dostavljanje historije njihovih profila na društvenim mrežama u posljednjih pet godina, prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ovaj zahtjev odnosio bi se na posjetioce kojima za ulazak u SAD nije potrebna viza.

Oglas

Prijedlog je u srijedu objavljen u Federalnom registru od strane Američke carinske i granične službe (CBP). Njime bi se zvaničnicima omogućilo da prikupljaju do pet godina historije aktivnosti na društvenim mrežama od putnika iz određenih zemalja uključenih u program bezviznog režima, prije nego što im se dozvoli ulazak u zemlju.

U prijedlogu se navodi da je obavezno dostavljanje historije društvenih mreža u skladu s Izvršnom uredbom 14161, koju je Trump potpisao u januaru 2025. godine.

Tom uredbom, pod nazivom "Zaštita Sjedinjenih Američkih Država od stranih terorista i drugih prijetnji nacionalnoj sigurnosti i javnoj bezbjednosti", naloženo je američkim državnim agencijama da pojačaju provjere stranih državljana koji ulaze u zemlju.

Na koga bi se to odnosilo?

Ova obaveza odnosila bi se na putnike koji koriste Elektronski sistem za autorizaciju putovanja (ESTA) u okviru američkog Programa bezviznog režima (Visa Waiver Program).

Program bezviznog režima omogućava državljanima 42 zemlje - uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Katar, Grčku, Maltu, Novi Zeland, Australiju, Japan, Izrael i Južnu Koreju - da putuju u SAD u turističke ili poslovne svrhe do 90 dana.

Trenutno ESTA automatski provjerava podnosioce zahtjeva i odobrava putovanje bez potrebe za ličnim intervjuom u američkoj ambasadi ili konzulatu, za razliku od standardnih viznih procedura. Od aplikanata se traži ograničen skup informacija, poput imena roditelja, trenutne email adrese i podataka o eventualnoj krivičnoj prošlosti.

Od 2016. godine ESTA sadrži i opciono pitanje u kojem se putnici mogu izjasniti o svojim profilima na društvenim mrežama.

Kako bi to funkcionisalo?

Kada prijedlog stupi na snagu, posjetioci će biti obavezni da CBP-u dostave listu svojih korisničkih imena ili naloga na društvenim mrežama koje su koristili u proteklih pet godina.

Putnici neće morati davati lozinke niti podatke za prijavu na svoje naloge. Zvaničnici će koristiti dostavljene informacije isključivo za pregled javno dostupnog sadržaja na društvenim mrežama tih posjetilaca.

U novoj objavi također se navodi da će putnici morati dostaviti dodatne lične podatke, uključujući sve telefonske brojeve koje su koristili u posljednjih pet godina, kao i email adrese korištene u posljednjih deset godina.

Vlasti su navele i da planiraju dodavanje tzv. "visokovrijednih podataka" u ESTA aplikaciju, "kada to bude izvodljivo". Ti podaci uključivali bi metapodatke iz elektronski dostavljenih fotografija, opsežne lične informacije o članovima porodice aplikanata – poput mjesta rođenja i telefonskih brojeva korištenih u posljednjih pet godina – kao i biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju, DNK i podatke o šarenici oka.

U objavi nije navedeno šta će administracija konkretno tražiti u profilima na društvenim mrežama niti zašto su ti podaci potrebni.

Još uvijek nije jasno kada bi prijedlog stupio na snagu. Međutim, javnost ima rok od 60 dana da dostavi komentare na predložene izmjene prije njihove konačne usvajanja, navodi se u Federalnom registru.

Zašto američka vlada ovo radi sada?

Putnici iz zemalja koje nisu obuhvaćene Programom bezviznog režima već od 2019. godine moraju dostavljati podatke o svojim društvenim mrežama. Ovo je proširenje te prakse.

Mjera je prvi put uvedena tokom Trumpovog prvog mandata, a zadržana je i za vrijeme mandata predsjednika Joea Bidena.

CBP i Američka služba za državljanstvo i imigraciju (USCIS) već duže vrijeme nastoje značajno proširiti postojeća pravila o dostavljanju podataka s društvenih mreža.

"USCIS je predložio da se zahtjev za dostavljanje podataka o društvenim mrežama proširi i na aplikante za druge imigracijske beneficije - sve do naturalizacije", rekla je za Al Jazeeru Caroline DeCell, viša pravnica i zakonodavna savjetnica na Institutu Knight Prvog amandmana Univerziteta Columbia.

U junu ove godine State Department je također saopštio da svi aplikanti za F, M i J vize sada moraju učiniti svoje profile na društvenim mrežama javnim, u okviru pojačanih provjera radi identifikacije prijetnji nacionalnoj sigurnosti.

Većina društvenih mreža omogućava korisnicima da svoje profile drže privatnim ili javnim. Privatne profile mogu vidjeti samo osobe koje su dodane kao prijatelji, dok je sadržaj na javnim profilima dostupan svima.

Ove mjere odnose se na studentske vize za one koji su upisani na akreditovane fakultete, kao i na strukovne i tehničke, neakademske obrazovne programe, te na učesnike u odobrenim programima razmjene.

"Američka viza je privilegija, a ne pravo", navedeno je u saopštenju State Departmenta iz juna.

Kakve su implikacije po privatnost?

DeCell je upozorila da bi, ukoliko prijedlog CBP-a bude odobren, posljedice po privatnost bile "značajne", jer se ne bi tražili samo nalozi na društvenim mrežama, već i svi telefonski brojevi korišteni u posljednjih pet godina, email adrese iz posljednjih deset godina, kao i biometrijski podaci.

"Čak i putnici koji javno objavljuju sadržaj na društvenim mrežama obično zadržavaju određeno očekivanje anonimnosti, ako već ne i privatnosti, na internetu. A oni koji koriste pseudonime na društvenim mrežama ili email adrese bili bi direktno lišeni svoje online anonimnosti", rekla je ona.

DeCell je dodala da bi, ukoliko USCIS-ov prijedlog za prikupljanje ovih podataka od svih aplikanata za imigracione vize i državljanstvo također bio usvojen – uz prijedlog CBP-a za putnike iz zemalja bezviznog režima – "gotovo svaki državljanin koji nije Amerikanac, a želi ući ili ostati u Sjedinjenim Državama, bio podvrgnut neograničenom nadzoru američke vlade nad njegovim aktivnostima na društvenim mrežama“.

Prema prijedlogu USCIS-a, i američki državljani koji podnose zahtjeve u ime svojih srodnika za imigraciju bili bi obuhvaćeni ovim "nadzorom".

Kakve su posljedice po slobodu govora?

Prvi amandman Ustava SAD garantuje slobodu vjere, govora, štampe i mirnog okupljanja.

Međutim, DeCell upozorava da će ovaj sve širi sistem obeshrabriti slobodno izražavanje na internetu i da će mnogi stranci biti odvrateni od putovanja u SAD, bilo poslovno ili turistički.

"Ovo je ogroman udar na slobode koje štiti Prvi amandman", zaključila je ona.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama